Prva šumska drveća su se pojavila prije 300 milijuna godina. Kroz godine su se znatno promijenila odnosno »modernizirala«. Najprije su se razvili četinari, zatim listopadi te je slijedio i razvoj vrsta iz porodice gljiva i životinja koje su prve počele koristiti taj materijal kao domaćina ili kao izvor hrane.

Usprkos tomu da drveće postoji već mnogo godina u posljednje vrijeme saznajemo da je drvo veoma moderan i zapravo pravi »high-tech« materijal. Za drvo su značajne slijedeće osobine:

  • veoma je raširen, obnovljiv organski materijal kompozitnog sastava, sastavljen iz celuloze, hemiceluloze, lignina i ekstrakata
  • jednostavan je za obradu, otporan i elastičan materijal, topao na dodir te ima dobre mehaničke osobine i jako je dobar toplinski izolator
  • nehomogen je materijal, što čini svaku vrstu i svaki komad drva unikatnim, jedinstvenim dekorativnim uzorkom
  • anizotropan je materijal, što znači da ima različita svojstva po smjerovima
  • u poprečnom smjeru prilično se skuplja i bubri zbog utjecaja vode i temperature
  • u uzdužnom smjeru je veoma stabilan
  • osjetljiv je na UV-zračenje
  • moguće ga je ponovno uporabiti, reciklirati, biorazgradljiv je i vrlo važan materijal za korištenje u nadolazećem kružnom gospodarstvu

Zamislite materijal koji se lako može koristiti kao konstrukcijski građevni materijal za izradu namještaja, drugih različitih predmeta, izolaciju, korištenje u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, kao energent itd.

To je naravno drvo.

Unatoč činjenici da je drvo čvrsto i otporno, ono se može proporcionalno lako obraditi. Elastično je, raznovrsno, ugodno kako na opip tako i vizualno.

Drvo kao građevni materijal je veoma trajno budući da uz manje obnove drveni predmeti mogu služiti svojoj namjeni stotinama godina. Njegov odličan omjer između težine i nosivosti osigurava mu širok raspon korištenja kako za interijer tako i za eksterijer.

Prva važna stvar je pravilan izbor vrste drveta. Podijeljeni su u različite vrste otpornosti:

  1. Tikovina, robinia (bagrem)
  2. Kesten, hrast
  3. Macesen (ariš), orah, bor
  4. Jasen, jela, smreka, brijest
  5. Javor, breza, grab, topola, bukva, ...

Pored izbora odgovarajuće vrste drveta veoma važno je i vrijeme sječe, njegova obrada i skladištenje. Kad želimo da drvo ostane dugo vremena u korisnoj funkciji potrebno ga je zaštititi sa odgovarajućim premazima.

Zaštita drva

Zašto i protiv čega je potrebno štititi drvo?

VLAGA

Drvo je higroskopan materijal koji na sebe veže vodu. Tako mu se mijenja dimenzija (nabrekne, lomi se) što ima za posljedicu pucanje i savijanje.

TEMPERATURA

Drvo se također lomi i nabrekne pod utjecajem temperature.

UV-ZRAČENJE

Lignin se pod utjecajem UV zraka razgrađuje. Uz pomoć oborinskih voda ( kiše ) i vjetra se ispire iz drva tako da na površini ostaju celulozna vlakna. Prisutnost gljivica omogućava da drvo potamni, što ima za posljedicu sivljenje.

BIOTIČKI FAKTORI

Kada drvo sadrži više od 20% vlage postane osjetljivo na napade gljivica koji su najvažniji faktor razgradnje drva. Drvo se raspada pod utjecajem gljivica, može biti napadnuto i modrim gljivicama, koje utječu na estetski izgled. Drvo napadaju također i drveni nametnici.

Sa zaštitnim premazima lako ograničimo upijanje vode i sa time poboljšavamo njegovu dimenzijsku stabilnost. S pravim izborom nijansi lako možemo postići niže zagrijavanje površine drva. Sa UV zaštitom sprječavamo preuranjeno sivljenje drva. Drvu u zahtjevnim uvjetima produžujemo njegov uporabni vijek sa izborom pravilne kombinacije impregnacije i površinske zaštite.

Iz navedenog vidimo da se sa korištenjem odgovarajućih zaštitnih sredstava poprilično produži životni vijek drva. To je osnovni uvjet za dugoročno lijep izgled uz pravilnu ugradnju i konstrukcijsku zaštitu. Drvo ne smije biti u direktnom dodiru sa podlogom. Svi čeoni rezovi moraju biti dodatno zaštićeni (mehanički sa okapnicama), površine moraju biti tako prilagođene da voda i snijeg jednostavno otječu.

+386 7 81 63 550